NIPT

Autor: Ana Micevska Slavec, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije

Neinvazivni prenatalni test ili NIPT je vrlo pouzdan “screening” test, koji ovisno o tipu testa, već od navršenog 9. tjedna trudnoće može odrediti potencijalni rizik za najčešće kromosomske poremećaje ploda u trudnoći:

  • trisomija 21 kromosoma – Downov sindrom
  • trisomija 18 – Edwardsov sindrom
  • trisomija 13 – Patau sindrom

Opcionalno test uključuje i analizu određivanja spola fetusa te rizika za poremećaje spolnih (X,Y) kromosoma, a prošireni paneli nude i opciju određivanja najčešćih delecijskih sindroma.

 

Po čemu je NIPT drugačiji od drugih prenatalnih testova?

Test se bazira na  složenoj bioinformatičkoj, statističkoj metodi i algoritmu kojim se  analizira slobodni cirkulirajući DNA fetusa u majčinoj krvi (cfDNA).

Tijekom trudnoće u majčinoj cirkulaciji nalaze se slobodni cirkulirajući fragmenti DNA koji potječu od fetalnog dijela posteljice (trofoblasti) i od hematopoetskih stanica majke-leukociti i adipociti.

Posteljica je tkivo unutar maternice koje povezuje krvnu opskrbu fetusa s cirkulacijom majke. S obzirom na to da stanice posteljice i stanice ploda potječu iz iste oplođene jajne stanice najčešće su genetički identične, moguće je pouzdano s vrlo visokom sigurnošću isključiti ili otkriti prisutnost određenih kromosomskih poremećaja.

Stope osjetljivosti i specifičnosti se razlikuju ovisno o kvaliteti NIPT testa. Nova generacija NIPT tehnologije razlikuje majčinu i fetalnu DNA te može s vrlo niskim frakcijama dati pouzdan rezultat, a kod blizanačkih trudnoća razlikovati DNA jednog i drugog ploda odnosno spol jednog i drugog fetusa.

Zašto se NIPT smatra neinvazivnim prenatalnim “screening”testom i predstavlja li izvođenje testa rizik za plod?

Za NIPT je potrebno samo 20 ml majčine venske krvi. Uzorak se šalje u referentni laboratorij na analizu, a izvođenje testa, kao što je iz prethodnog vidljivo, ne predstavlja rizik za plod. Invazivnije prenatalne dijagnostičke postupke kao što su CVS (biopsija korionskih resica) i amniocenteza nose od 0.5-1% rizik od spontanog pobačaja.

NIPT je “screening” test, što znači da test pokazuje rizik za određenu ispitivanu kromosomsku anomaliju, i taj rizik može biti visok ili nizak.

Test ne odgovara na pitanje: ima li plod genetsku bolest?

U nekim slučajevima, rezultati NIPT-a mogu pokazati povećani rizik genetskih  anomalija ploda, a da je plod zdrav (lažno pozitivan rezultati) ili mogu pokazati niski rizik za genetske anomalije ploda u slučaju kada plod ima genetsku bolest (lažno negativan rezultat).

Stopa detekcije testa variraju ovisno o kvaliteti testa i poremećaju koji otkrivaju od  99,5% kod niskorizične populacije  za trisomiju 21 (Down-ov) sindrom, a nešto manje za trisomiju 18 i 13, dok učestalost lažno pozitivnih rezultata je oko 0,05-0,1%, što čini ovaj test vrlo pouzdanim u procjeni rizika za kromosomske abnormalnosti ploda.

Koji čimbenici utječu na pouzdanost NIPT?

Radi pravilne interpretacije rezultata testa, udio fetalne frakcije ploda u testiranom uzorku majčine venske krvi ne smije biti manji od 2,8% kod nove generacije testa koji razlikuje majčinu od placentarne DNA (SNP tehnologija) i razlikuje se ovisno o vrsti testa.

Na nalazu NIPT  treba navesti udio fetalne frakcije cfDNA radi pravilne interpretacije rezultata. Preporuka je ACOG-a. (The American College of Obstetricians and Gynecologists).

Niski udio fetalne frakcije  (kao “no call” –neuspjeli test ) može biti rezultat nekoliko čimbenika:

  • testiranje prije 9 tj. trudnoće (zbog malog udjela fetalne frakcije)
  • neadekvatno prikupljanje uzorka
  • pretilost majke može smanjiti fetalnu frakciju slobodne cirkulirajuće DNA
  • kariotip fetusa (prosječna fetalna frakcija od 9 do 20 tjedna trudnoće je manja kod fetusa s trisomijom 18 i 13)
  • upotreba niskomolekularnog heparina u terapiji majke

Kome je namijenjen NIPT i u kojim slučajevima se preporučuje?

Test se preporučuje svim trudnica .

Osobito se preporučuje trudnicama koje žele veću sigurnost za sebe i svoj plod, svim trudnicama starijim od 35 god., trudnicama koje spadaju u grupu srednjeg rizika nakon izvođenja “kombiniranog probira” te kod trudnica s pozitivnom obiteljskom anamnezom aneuploidija.

Nakon dobivanja rezultata, Vaš ginekolog će Vam interpretirati nalaze i dati daljnje upute:

  • Niski rizik – malo je vjerojatno da će dijete imati neki od sindroma, rizik manji od 1:10000
  • Visoki rizik – postoji velika vjerojatnost da će dijete imati sindrom za koji je  test detektira povećani rizik. U tom slučaju rezultate je nužno potvrditi dijagnostičkom metodom: amniocentezom ili biopsijom korionskih resica.

U ovom slučaju to još uvijek ne znači da fetus ima neki poremećaj kromosoma i to je razlog zbog čega se nalazi moraju potvrditi kariotipizacijom.

  • Bez rezultata („no call“ -neuspjeli test) – u iznimno malom broju slučajeva (1-5%) iz uzorka krvi nije moguće dobiti dostatno informacija za dovoljno pouzdan rezultat. U tom slučaju test se ponavlja (bez dodatnih troškova) i uz vjerojatnost od 80% da će dati rezultat.

Bitno je znati da NIPT ne daje informacije o drugim rijetkim kromosomskim abnormalnostima, niti o izoliranim strukturnim anomalija ploda koje nisu u sklopu sindroma koji su uključeni. U prvom trimestru neizostavan dio prenatalnog skrininga za fetalne anomalije je  ultrazvučni pregled -“mini anomaly scan”.

Cilj neinvazivnog prenatalnog testa je detektirati populaciju trudnica s niskim rizikom od kromosomskih anomalija ploda u kojoj je malo vjerojatno da će dijete imati neki od sindroma i  time smanjiti broj invazivnih prenatalnih dijagnostičkih postupaka kao što su CVS (biopsija korionskih resica) i amniocenteze prilikom kojih su moguće komplikacije (pobačaj, krvarenja, sepsa).

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ana Micevska Slavec, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije

Poliklinika za ginekologiju i opstetriciju Ginecej

 

Podijeli objavu